Gimnazija Vukovar

    Hrvatski je sabor davne 1891. godine izdao dozvolu za osnivanje male četverorazredne realke u Vukovaru nakon što se građanstvo dvadeset godina trudilo u teškim uvjetima mađarizacije pokrenuti akcije za osnivanjem gimnazije o općinskom trošku. Trebalo je ispraviti nepravdu sadržanu u činjenici da Vukovar kao ugledno trgovište i sjedište Srijemske županije nije imalo realnu gimnaziju.

    Mala je realka počela raditi u prostorijama općinske gostionice «Kod zvijezde». Prvi ravnatelj bio je Josip Vitanović, a upisana su 44 učenika – samo dječaci, jer djevojčicama nije bio dopušten upis. Tri godine kasnije izgrađena je velika, reprezentativna, školska jednokatnica iza katoličke (franjevačke) crkve, na malo povišenom položaju odakle se pružao prekrasan pogled na Dunav i grad. Gradnja je počela u proljeće i završena je do jeseni iste godine kada je 6. listopada 1894. izvršeno preseljenje Realke u nove prostorije. Pročelje je dugo 43 m, desno krilo 20 m, a lijevo krilo 16 m. Otraga je prostrano dvorište, a naprijed je bio uređen lijep vrt s rijetkim primjercima drveća i cvijeća. Osim učionica predviđeni su kabineti za fiziku i kemiju, te risaonica i glazbena dvorana. Gradnju su izveli domaći graditelji F. Hampel, A. Tokoš i M. Puches. Gradnja je stajala ukupno 35 500 forinti.

    Posveta nove zgrade održana je 11. studenog 1894. godine. Sudjelovali su brojni vukovarski građani i gosti, predstavnici županijskih i općinskih vlasti i zastupnik Visoke kr. zemaljske vlade. Održani su brojni govori, pročitana imena velikog broja dobrotvora i utemeljitelja ove škole, te su se prisutni upisali u spomen-knjigu. U holu zgrade, uz pjevanje učeničkog zbora, otkrivena je spomen-ploča sljedećeg sadržaja:

UČILIŠTE OVO OSNOVANO I SAGRAĐENO JE SLOGOM, POŽRTVOVNOŠĆU I USTRAJNOŠĆU GRAĐANSTVA VUKOVARSKOGA 1894.

    Istoga dana navečer održani su učenički koncert i pučka zabava. Otpjevana je «Lijepa naša domovina» a čisti prihod bio je namijenjen nabavci školskog barjaka.

    Od 1895. godine u gimnaziju su se mogle upisati i djevojčice. Iste se godine uvodi latinski i francuski jezik, a realka postaje realna gimnazija. Istodobno se pojavila težnja da škola preraste u višu, te da njezino financiranje preuzme država. Od 1906. godine otvaraju se viši razredi, a 1911. godine školu su završili prvi maturanti (abiturienti).

Tek 1912. godine financiranje potpuno preuzima Zemaljska vlada. Škola je tada u svih osam razreda imala 240 učenika, od toga 70 učenica.

    Godine 1907. počele su aktivnosti na proširenju školske zgrade da bi se mogli smjestiti viši razredi i dogradnja dvorane za tjelovježbu, ili kako se tada govorili «gombaona». Ovim je zahvatom zaokružena cjelina školskog objekta. Zgrada je kasnije temeljito rekonstruirana tek za potresa 60-ih godina 20. stoljeća.

    Tako je Vukovar dobio vrlo važan školski objekt, koji će u narednim desetljećima pohađati mnoge generacije učenika.

Dr. Vlatko Horvat, Gimnazija u Vukovaru – 100 godina (Zagreb 1992)